Novosti

Izvješće o stanju okoliša u Europi 2025.

Krošnje stabala u šumi kao simbol očuvanja prirode i stanja okoliša u Europi.

U rujnu 2025. Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je “Europe’s environment 2025”, najopsežniju i najnoviju procjenu stanja okoliša, klime i održivosti u Europi. Ovo je sedmo takvo izvješće koje se objavljuje svake pet godina i jedno je od najznačajnijih znanstvenih izvješća o okolišnim trendovima u Europi, temeljenih na podacima iz 38 zemalja članica EEA-e i suradničkih država.

Stanje okoliša u Europi nije zadovoljavajuće

Izvješće jasno pokazuje da ukupno stanje okoliša u Europi nije dobro. Unatoč određenom napretku, posebno u smanjenju emisija i poboljšanju kvalitete zraka, okolišni sustavi i dalje su pod snažnim pritiscima.

Degradacija prirode i gubitak bioraznolikosti nastavljaju se, a većina vrsta i staništa bilježi negativne trendove. Vodni resursi su pod pritiskom – oko trećine teritorija i stanovništva suočava se s problemima dostupnosti i kvalitete vode. Klimatske promjene se ubrzavaju, a Europa je među najbrže zagrijavajućim kontinentima na svijetu.

Ovi izazovi imaju značajan utjecaj na javno zdravlje, kvalitetu života, ekonomski razvoj i konkurentnost europskih zemalja.

Pozitivan napredak u ključnim sektorima

Unatoč zabrinjavajućim trendovima, izvješće prepoznaje i značajan napredak koji je Europska unija postigla posljednjih godina.

Europska unija od 2005. godine smanjuje emisije stakleničkih plinova i upotrebu fosilnih goriva, uz istodobno udvostručenje udjela obnovljivih izvora energije. Tijekom posljednjeg desetljeća postignut je i znatan napredak u poboljšanju kvalitete zraka te povećanju recikliranja otpada i učinkovitosti resursa. Uz to, vidljivi su pozitivni pomaci u čimbenicima koji omogućuju prelazak na održivost, poput inovacija, zelenog zapošljavanja i održivog financiranja.

Ključni izazovi koji ostaju

Izvješće upozorava da se najveći izazovi ne odnose samo na pojedinačne sektore, već na način na koji društvo u cjelini proizvodi, troši i upravlja resursima. Iako postoje politike i ciljevi, njihova provedba često nije dovoljno brza ni usklađena s razmjerom problema.

Posebno se ističe pritisak na zemljište i ekosustave uzrokovan urbanizacijom, intenzivnom poljoprivredom i infrastrukturnim zahvatima. Takvi procesi fragmentiraju staništa, smanjuju otpornost prirode i dodatno pojačavaju učinke klimatskih promjena.

Izvješće također naglašava da su klimatski rizici sve izraženiji. Suše, poplave i toplinski valovi više nisu iznimke, već postaju dio nove klimatske stvarnosti. U mnogim dijelovima Europe to zahtijeva hitnu prilagodbu infrastrukture, upravljanja vodama i prostornog planiranja.

Proizvodnja i potrošnja kao središnje pitanje

Jedna od ključnih poruka izvješća odnosi se na neodržive obrasce proizvodnje i potrošnje. Sektori poput hrane, prometa, stanovanja i energije i dalje imaju najveći okolišni otisak, unatoč tehnološkom napretku i povećanoj učinkovitosti.

Izvješće ističe da se bez dubljih promjenauključujući kružno gospodarstvo, smanjenje otpada i racionalnije korištenje resursa ne mogu ostvariti dugoročni okolišni ciljevi. Tehnološka rješenja sama po sebi nisu dovoljna ako nisu praćena promjenama u planiranju, politikama i svakodnevnim praksama.

Hrvatska u europskom kontekstu

U Hrvatskoj, izvješće pokazuje slične obrasce kao i u ostatku Europe. Ostvaren je napredak u pojedinim područjima, poput smanjenja onečišćenja zraka i razvoja sustava gospodarenja otpadom, no izazovi vezani uz bioraznolikost, klimatsku prilagodbu i upravljanje prirodnim resursima i dalje su izrazito prisutni.

Posebno su važna pitanja upravljanja vodama, očuvanja prirodnih staništa i otpornosti na ekstremne vremenske uvjete, koji će u narednim godinama imati sve veći utjecaj na lokalne zajednice i gospodarstvo.

Izvješće ističe da se bez dubljih promjena – uključujući kružno gospodarstvo, smanjenje otpada i racionalnije korištenje resursa – ne mogu ostvariti dugoročni okolišni ciljevi. Tehnološka rješenja sama po sebi nisu dovoljna ako nisu praćena promjenama u planiranju, politikama i svakodnevnim praksama.

Što poručuje Izvješće o stanju okoliša u Europi 2025.?

Sve navedeno pokazuje da dosadašnji napori, iako važni, nisu dovoljni za preokret ukupnih trendova. Europa se nalazi na prekretnici na kojoj su potrebne sustavne, dugoročne i međusobno povezane promjene.

Zaštita okoliša više se ne može promatrati kao izdvojena tema. Ona je usko povezana s javnim zdravljem, sigurnošću, gospodarskom stabilnošću i kvalitetom života. Upravo zato poziva se na snažnije povezivanje okolišnih ciljeva s prostornim planiranjem, razvojnim politikama i donošenjem odluka na svim razinama.

Posebno su važna pitanja upravljanja vodama, očuvanja prirodnih staništa i otpornosti na ekstremne vremenske uvjete, koji će u narednim godinama imati sve veći utjecaj na lokalne zajednice i gospodarstvo.

Izvješće ističe da se bez dubljih promjena – uključujući kružno gospodarstvo, smanjenje otpada i racionalnije korištenje resursa – ne mogu ostvariti dugoročni okolišni ciljevi. Tehnološka rješenja sama po sebi nisu dovoljna ako nisu praćena promjenama u planiranju, politikama i svakodnevnim praksama.

Ako želite biti sigurni da su vaši projekti i aktivnosti usklađeni s propisima zaštite okoliša i europskim ciljevima održivosti, javite se Audeliji. Pružamo stručnu podršku u planiranju, savjetovanju i provedbi rješenja u praksi.

Javite nam sezajedno možemo smanjiti negativan utjecaj otpada na okoliš i učiniti vaše poslovanje zelenijim.